Podgorica, (MINA) - Uprava policije odbila je da produži odredbe Memoranduma o saradnji sa Građanskom alijansom (GA), koje su omogućavale nezavisan uvid u postupanje prema osobama lišenim slobode, kazao je programski direktor te nevladine organizacije Milan Radović.

 

On je, kako je saopšteno iz GA, kazao da je riječ o mehanizmu uspostavljenom 2015. godine, koji je 11 godina funkcionisao bez ijedne prepreke, kroz nekoliko različitih rukovodstava Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije.

 

Radović je rekao da je Memorandum rezultirao velikim brojem izvještaja o zatečenom stanju u odjeljenjima bezbjednosti i postupanju policijskih službenika prema osobama lišenim slobode. 

 

Prema njegovim riječima, takav zaokret sam po sebi dovoljno govori o pravcu kojim se Uprava policije kreće, prema zatvaranju sistema na štetu ljudskih prava i urušavanju onoga što je godinama pažljivo građeno.

 

Radović je naveo da je Memorandum kojim je ta saradnja posljednji put formalizovana, potpisan u maju 2021. godine sa MUP-om i Upravom policije i formalno je važio do 31. maja. 

 

Kako je kazao, aktuelni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović je za vršioca dužnosti direktora imenovan u decembru 2024. godine, a za direktora u punom mandatu izabran je 27. decembra prošle godine. 

 

“Punih godinu i po, sve do isteka Memoranduma, nenajavljene posjete i ostale aktivnosti iz ovog dijela saradnje sprovodili smo nesmetano, dok je Šćepanović već rukovodio Upravom policije”, rekao je Radović. 

 

On je kazao da su se po isteku Memoranduma obratili potpisnicima zahtjevom za produženje saradnje.

 

“Umjesto očekivanog produženja dobili smo zvanični odgovor da su odredbe na kojima počiva Memorandum Upravi policije neprihvatljive”, dodao je Radović.

 

Na taj odgovor, kako je rekao, reagovali su dopisom u kojem su detaljno obrazložili zbog čega iznijeta argumentacija, prema ocjeni GA, nema pravno utemeljenje.

 

Radović je kazao i da su predložili sastanak kako bi o spornim pitanjima razgovarali. 

 

“Zvaničan odgovor nijesmo dobili, što nas, nakon 11 godina saradnje, iskreno iznenađuje”, rekao je Radović.

 

On je kazao da iz Uprave policije kao razlog za odbijanje navode da već postoje nezavisni mehanizmi kontrole, Komitet za prevenciju torture (CPT) i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda kroz rad Nacionalnog preventivnog mehanizma. 

 

“Nijedan od ta dva mehanizma, međutim, nije nastao ove godine, oba su postojala i u trenutku kada je saradnja sa GA uspostavljena, kao i tokom čitavog perioda njenog nesmetanog funkcionisanja”, rekao je Radović. 

 

On je dodao da ni Ustav ni Zakon o unutrašnjim poslovima, na koje se Uprava policije poziva, ne sadrže odredbu koja bi ovakav vid saradnje činila pravno neprihvatljivim. 

 

“Naprotiv, Potkomitet Ujedinjenih nacija za prevenciju torture, tijelo nadležno za tumačenje Opcionog protokola uz Konvenciju protiv torture, još je 2010. godine zauzeo stav da u preventivnom djelovanju ne smije biti isključivosti i da ulogu nacionalnih preventivnih mehanizama podržava i dopunjuje upravo civilno društvo”, kazao je Radović. 

 

On je rekao da angažman nevladinih organizacija u nadzoru mjesta lišavanja slobode nije izuzetak ni u ostatku Evrope.

 

Prema riječima Radovića, riječ je o prepoznatom i podržanom modelu dobre prakse. 

 

On je ocijenio da ne stoji argumentacija na koju se Uprava policije poziva.

 

“Koliko je nezavisan nadzor i dalje neophodan, dovoljno govori nalaz do kojeg je naš tim došao prošle godine u Bijelom Polju, koji smo tada i javno saopštili”, kazao je Radović. 

 

On je naveo da su nenajavljenom posjetom Odjeljenju bezbjednosti (OB), koje je ujedno i sjedište Regionalnog centra bezbjednosti Sjever, zatekli prostorije za zadržavanje u stanju potpuno neuslovnom za boravak, sa uništenim mobilijarom, dotrajalom infrastrukturom i higijenskim uslovima ispod svakog propisanog minimuma. 

 

“Upravo zahvaljujući našem nenajavljenom obilasku, ovaj nalaz je postao dostupan javnosti”, dodao je Radović.

 

On je kazao da je, pored samih obilazaka, tim GA godinama unazad dokumentovao i slučajeve torture, od kojih su mnogi imali epilog na sudu i rezultirali pravosnažnim osuđujućim presudama za policijske službenike. 

 

“Među njima je i slučaj brutalnog prebijanja Mija Martinovića 2021. godine, koji je naš tim tada, dokumentovao na terenu i prvi javno objavio”, kazao je Radović. 

 

On je naveo da su u istom periodu evidentirali i 24 druga slučaja prekoračenja ovlašćenja i zlostavljanja, a tokom čitave decenije rada na desetine sličnih slučajeva širom Crne Gore. 

 

“Isto važi i za nerede na Cetinju 2021. godine, uoči ustoličenja, kada niko od drugih nadzornih mehanizama na koje se Šćepanović poziva nije bio prisutan na terenu, a kada je naš tim obišao OB Cetinje i razgovarao sa licima lišenim slobode”, rekao je Radović. 

 

On je dodao da su kroz sve te slučajeve, kao i kroz redovan monitoring, pratili i evidentirali ono što Nacionalni preventivni mehanizam, zbog obima posla i ograničenih kapaciteta, nije uvijek bio u mogućnosti da isprati u realnom vremenu. 

 

“U tom smislu smo bili njegova produžena ruka, a o svim nalazima smo redovno i blagovremeno obavještavali Upravu policije”, kazao je Radović.

 

Prema njegovim riječima, vremenski i sadržinski kontekst te odluke ne može se zanemariti.

 

Radović je podsjetio da je GA, pored ukazivanja na zatečeno stanje u OB Bijelo Polje, javno kritikovala Zakon o unutrašnjim poslovima.

 

Posebno su, kako je naveo, kritikovali odredbe o komisiji za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji, koja policijskim službenicima ocijenjenim kao „bezbjednosni rizik“ uskraćuje pravo na odbranu u redovnom disciplinskom postupku, Zakon koji je tada javno branio upravo sadašnji direktor policije. 

 

“Osnovanost tih upozorenja kasnije je potvrdila i Agencija za sprečavanje korupcije, a izmjena spornih odredbi dio je i nedavno potpisanog sporazuma između vlasti i opozicije”, dodao je Radović. 

 

On smatra da je, u svjetlu te hronologije, na Upravi policije da javnosti objasni zašto je praksa koja je 11 godina bila prihvatljiva, a koja nijednom prethodnom rukovodstvu nije predstavljala problem, odjednom postala nedopustiva.

 

“Iz svega navedenog proizlazi da se sistem unutrašnjih poslova zatvara na štetu ljudskih prava lica lišenih slobode i to upravo u trenutku kada naši nalazi pokazuju da je nezavisan nadzor potrebniji nego ikad”, rekao je Radović.

 

On je kazao da će se o svemu obavijestiti CPT, delegaciju Evropske unije,  Savjet Evrope i OEBS, partnere sa kojima godinama sarađuju na unapređenju stanja ljudskih prava u Crnoj Gori. 

 

Te institucije su, kako je naveo Radović, kroz brojne programe i preporuke, decenijama ulagale upravo u izgradnju ovakvih mehanizama saradnje između civilnog sektora i policije i imaju legitiman interes da budu upoznate sa okolnostima u kojima se gasi jedan od uspješnih primjera takve saradnje u regionu.

 

“Ostajemo pri ocjeni da ne postoji nijedna stvarna potreba da se mijenja praksa koja je 11 godina dobro funkcionisala i da je odluka o okončanju ove saradnje donesena daleko izvan pravnih i strukovnih okvira. Shodno tome, GA će nastaviti da insistira na punom obnavljanju Memoranduma”, poručio je Radović.

(kraj) tam/gop